* I. skupinu učenika čine učenici 1. i 2. razreda
* II. skupinu učenika čine učenici 3. i 4. razreda
SAT | VRIJEME |
Jutarnja smjena | |
1. | 07:45 - 08:25 |
2. | 08:30 - 09:10 |
odmor za I. skupinu učenika (9:10 - 9:20) |
|
3. | 09:20 - 10:00 (za I. skupinu učenika) |
3. | 9:15 - 9:55 (za II. skupinu učenika) |
odmor za II. skupinu učenika (9:55 - 10:05) |
|
4. | 10:05 - 10:45 |
5. | 10:50 - 11:30 |
6. | 11:35 - 12:15 |
7. | 12:20 - 13:00 |
8. | 13:05 - 13:45 (samo u školi) |
13:00 - 14:00 - vrijeme za čišćenje i dezinfekciju prostora | |
Popodnevna smjena | |
0. | 13:15 - 13:55 (samo dvorana) |
1. | 14:00 - 14:40 |
2. | 14:45 - 15:25 |
odmor za I. skupinu učenika (15:25 - 15:35) | |
3. | 15:35 - 16:15 (za I. skupinu učenika) |
3. | 15:30 - 16:10 (za II. skupinu učenika) |
odmor za II. skupinu učenika (16:10 - 16:20) | |
4. | 16:20 - 17:00 |
5. | 17:05 - 17:45 |
6. | 17:50 - 18:30 |
7. | 18:35 - 19:15 |
8. | 19:20 - 20:00 |
Cilj projekta je omogućiti učenicima razumijevanje kulturne baštine pomoću IKT-a, potičući ih na razvoj transverzalnih, interkulturalnih i ključnih kompetencija kao što su kritičko razmišljanje, timski rad, kreativnost, inovativnost, otpornost itd. Korištenje kulturnih koncepata baštine u školi, učenici će razvijati svoje ideje, promičući jednakost, osobno ispunjenje i razvoj, socijalno uključivanje, aktivno građanstvo i zapošljavanje u digitalnoj eri.
Prije završnog webinara koji će se održati krajem svibnja, provodimo određene aktivnosti odnosno istraživanja i izradu najzanimljivijih materijala za predstavljanje svoje kulturne baštine (materijalne, nematerijalne, prirodne ili digitalne) korištenjem IKT-a.
Tako smo se uputili prema Etnografskom muzeju Zagreb čija je zadaća prikupljanja i objedinjavanja kulturno-povijesne građe, podjednako prirodoslovne, arheološke, povijesne, povijesno-umjetničke i etnografske. U stalnome postavu (na prvom katu) izložene su narodne nošnje iz Hrvatske, s kraja 19. i početka 20. stoljeća, prostorno i kulturološki podijeljene u tri etnografska područja: panonsko, dinarsko i jadransko. Iako je riječ pretežito o nošnji kao odjeći za svečane prigode, raznolikost inačica nošnje pojedinog područja govori i o društvenoj dimenziji njezinih nositelja – životnoj dobi i položaju unutar obiteljske cjeline, što je naročito istaknuto kod ženske odjeće. Izloženi primjerci rječito govore i o raznolikosti umijeća tekstilnog rukotvorstva pojedinoga područja, jer valja naglasiti da je sva osnovna odjeća nastajala u krugu domaće radinosti samostalnih seoskih domaćinstava.
Također potrebno je istaknuti nematerijalnu kulturnu (UNESCO) baštinu u sklopu izložbe: drvene igračke Hrvatskog zagorja, licitar, Hrvatsko čipkarstvo te zvončarstvo.
Osim toga vrlo je vrijedna Zbirka predmeta izvaneuropskih domorodačkih kultura, izložena u prizemlju Muzeja, a prikazuje nam izloške iz Afrike, Australije, Azije, Južne Amerike, i Oceanije.
Nakon opsežnog sagledavanja zbirke muzeja uputili smo se prema centralnom dijelu grada. Šetajući se ulicama pokušali smo odgovoriti na pitanje: Koliko je kulturne baštine uklopljeno u vizualni identitet grada?
Pratite nas preko Facebook strance i web stranice projekta.
Voditelj projekta:
Petar Rajaković mag. ing. el.