preskoči na sadržaj

Srednja škola Dugo Selo

Login
Virtualna šetnja školom

Raspored

Tjedan A

Tjedan B

RCK - Industrija 4.0

e-Dnevnik

Pratite nas

 

  

 

FOTOVIDEOKLUB SŠDS

 

ŠKOLSKI VOLONTERSKI KLUB

Škola za život

Raspored zvona
SAT VRIJEME
Jutarnja smjena 
1. 7:45 - 8:30
2. 8:35 - 9:20
3. 9:25 - 10:10

VELIKI ODMOR

10:10 - 10:30

4. 10:30 - 11:15
5. 11:20 - 12:05
6. 12:10 - 12:55
7. 13:00 - 13:45
Popodnevna smjena
1. 13:50 - 14:35
2. 14:40 - 15:25
3. 15:30 - 16:15

VELIKI ODMOR

16:15 - 16:35

4. 16:35 - 17:20
5. 17:25 - 18:10
6. 18:15 - 19:00
7. 19:05 - 19:50
Brojač posjeta
Ispis statistike od 30. 3. 2019.

Ukupno: 600834
Danas: 95
CARNet
Dugo Selo

Upisi

Otvorena vrata škole

Udžbenici

Sigurno na internetu

Foto-galerija

Državna matura

Profesorska poveznica

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
GIMNAZIJALCI SPREMNI ZA ISPIT IZ MATEMATIKE NA MATURI
Autor: Ružica Mlinarić, 16. 5. 2016.

Budući da se smanjuje broj dana do kraja nastavne godine za maturante, sve više među maturantima raste trema i nelagoda od ispita na Državnoj maturi. Posebno nelagodu izaziva ispit iz Matematike koju većina učenika doživljava kao tradicionalno najteži predmet.


Zanimalo nas je kako stvari teku s pripremama iz Matematike. Jesu li naši maturanti gimnazijalci spremni za taj teški ispit? S obzirom na to da pripreme iz Matematike vodi profesor Milan Kabić, koji je krajem prvog polugodišta proveo i probni ispit iz Matematike za maturante, zaključile smo da je on prava osoba s kojom bismo mogle porazgovarati o ovoj temi.

Razgovor s profesorom sveo se na njegov 4.oga razred čiji učenici već godinama dominiraju na Županijskim natjecanjima iz matematike i nižu sjajne rezultate. Profesor Kabić s ponosom ističe da je njegov 4.oga razred najbolji razred u Matematici u cijeloj Zagrebačkoj županiji.

4.oga razred u matematičkom kabinetu piše pismeni ispit iz Matematike. Hoće li biti uspješni i na Državnoj maturi? Njihov razrednik i profesor Matematike  Milan Kabić vjeruje da hoće. Ako je suditi po rezultatima na probnoj Državnoj maturi i rezultatima generacije maturanata od prije četiri godine kojima je predavao profesor Kabić, onda nema mjesta strahu.

Statistički sažetak DM 2012

Najbolji matematičari 4.oga razreda: Marko Golub, Ante Dujaković, Filip Karačić, Ingrid Stipić, Rafael Josip Penić i Tomislav Batarilo. Dečki su u sve četiri godine redoviti sudionici Županijskog natjecanja. Ove godine osvojili su na Županijskom natjecanju: prvo, drugo, treće, peto i deveto mjesto.

Rezultati sa Županijskih natjecanja

Uz dečke iz 4.oga razreda, Doris Ganić - učenica 4.ogb razreda, u svim je četirima razredima sudjelovala na Županijskim natjecanjima i postizala odlične rezultate.

Ove godine na Županijskom natjecanju iz matematike učestvovalo je šest naših maturanata gimnazijalaca. Čak su petorica iz 4.oga razreda. Dominirali su na natjecanju jer su ostvarili 1., 2., 3., 5., 6. i 9. mjesto.

Rafael Josip Penić plasirao se na Državno natjecanje. Bio bi drugi u državi da mu se nije dogodio gaf na najlakšem zadatku. Riješio je četiri najteža zadatka, a u petom, koji je najlakši i kojega su riješili svi sudionici osim njega, napravio je previd i ostvario 8. rezultat u državi. Profesor Kabić kaže da je Rafael Josip Penić danas vrstan matematičar i vjeruje da će daleko dogurati u akademskoj karijeri. Osim matematičkog dara, krase ga još i karakterne vrline bez kojih nema uspjeha u matematici: upornost, marljivost, staloženost, sposobnost dugotrajne koncentracije, izdržljivost i ljubav prema matematici. Na probnom ispitu iz mature imao je rezultat za ocjenu odličan.

Međutim, nije uvijek bilo tako. Na samom početku prvog razreda na inicijalnom ispitu, jedva je dobio dvojku.
Također, prvi ispiti znanja bili su za dvojke ili trojke, ali bio je uporan i brzo je napredovao. U prvom razredu nije sudjelovao na natjecanju. U drugom se jedva uspio plasirati na Županijsko. Tek je u trećem razredu „zagrizao“ u matematiku. 

Rafael Josip Penić objašnjava rješenje jednog Sangaku problema. Najbolji matematičar 4.oga razreda, najbolji je i u Županiji, a slobodno se može reći i da je među najboljima u državi. Na školskom natjecanju ove godine, predao je test sat i pol ranije od drugih. Riješio ga je 100%. 

Profesor Kabić navodi da su natjecanja iz matematike najzahtjevnija. Ne svode se na reproduciranje gradiva, nego se rješavaju problemi za koje nije dovoljno znati gradivo iz redovitog programa. Učenici moraju savladavati dodatne nastavne sadržaja. I da bi se došlo do Državnog natjecanja iz matematike, treba puno učenja, jako puno vježbanja i rješavanja problema. Daleko više nego u bilo kojem drugom predmetu.

Iza ovakvih sjajnih rezultata učenika 4.oga razreda stoji dugotrajan i sistematičan rad. Krenuli su u prvom razredu s jako slabim predznanjem. Nitko od ovih učenika u osnovnoj školi nije bio u sustavu natjecanja. Nije im bilo lako. Dolazili su ujutro rano na predsat u 7 sati ili su ostajali i 7. sat i popunjavali praznine u znanju. U višim razredima imali su izbornu i dodatnu nastavu. Radilo se puno na stvaranju samopouzdanja i motivaciji. To je možda za nastavnika teži dio posla nego rad na samim matematičkim sadržajima.

Na naše pitanje može li svatko postati vrstan matematičar, profesor je odgovorio: „Ne!“ te dodaje: „Ali svatko može pravilnim radom steći solidnu matematičku naobrazbu. Nema glupih za matematiku. Osnovna matematička znanja spadaju u opću kulturu i pismenost. Učenicima treba dati do znanja da se svaki predmet, pa tako i Matematika, može naučiti za solidnu ocjenu. Nije prihvatljiv stav da netko ne voli Matematiku i zato je ne želi učiti. Jer u životu 90% stvari koje radimo baš i ne volimo, ali ipak ih moramo svakodnevno odrađivati.“

Što se tiče same inteligencije, za nju profesor kaže da je neuroznanost dokazala da ona genetskim nasljeđem nije striktno limitirana te da se ispravnim i upornim treningom granice mogu pomicati. Dodaje da neuroznanost tvrdi da su među svim nastavnim sadržajima matematički sadržaji najpogodniji za razvijanje apstraktnog i logičkog mišljenja i jačanje koncentracije.

Važno je učenike poticati da razmišljaju o smislu života, da rade na sebi, na svojem obrazovanju. Da osvijeste da je obrazovanje od izrazite važnosti, pogotovo u 21. stoljeću, i da jedino znanjem mogu konkurirati na tržištu rada. A ono što steknu učeći trebaju dati užoj i široj sredini.

Učenike je potrebno zainteresirati i pomoći im te, kao što profesor kaže:„Trebamo imati nešto u sebi da bismo to mogli dati drugima.“ U našem kratkom razgovoru, profesor nas je uvjerio da on doista „ima nešto“ što može dati drugima. Zahvaljujući tome, on je danas ponosan na uspjehe svojih maturanata koji zaslužuju svaku pohvalu. Čestitamo mu na njegovoj upornosti koju je uložio u svoje učenike jer je očigledno da je njegov trud urodio plodom. 

Na kraju razgovora rekao nam je da će sljedeće školske godine dobiti ponovo prvašiće. Rekao je da mu poželimo da dobije razred sličan ovoj generaciji koju ovih dana ispraća.

Zanimalo nas je što o ovoj temi imaju reći sami učenici pa smo im postavili nekoliko pitanja.

Mora li se učenik pripremati za natjecanje iz Matematike ili je samo potreban „klik za matematiku“?

Doris: „Klik“ je svakako potreban, ali nikako i dovoljan za natjecanja iz Matematike. Ponajprije je potrebna volja, bez koje teško da ćete uspjeti riješiti više od tri zadatka s natjecanja, jer se podosta razlikuju od zadataka koji se rješavaju na redovnoj nastavi. Važna je upornost,  ali i hrabrost za izlazak na takvo natjecanje na kojem je uspjeh teško postići.

Filip: Potrebna je nadarenost za matematiku, ali puno su važnije kvalitetne pripreme za natjecanje, bez njih vrlo malo možemo postići. Također, nije dovoljno pripremati se samo tjedan ili dva prije natjecanja, već je potrebna dugotrajna priprema.

Tomislav: Rekao bih da je potrebno oboje. No, uz pravilan i dugoročan rad i prosječna osoba može postizati dobre rezultate.

Kao maturanti, kako ste uspjeli izdvojiti vrijeme za pripremanje za natjecanje iz Matematike, ali i ostalih predmeta ako ste u njima sudjelovali?

Ingrid: Ako se nešto želi, sve se može, i ništa nas u tome neće zaustaviti!

Ante: Vremena uvijek ima. Sve je stvar organizacije i prioriteta!

Doris: Osim na natjecanje iz matematike, išla sam i na Državno natjecanje iz hrvatskoga jezika. Važno je postaviti prioritete. Kada ih odredite, znate kako raspodijeliti vrijeme i čemu dati prednost.

Rafael Josip: Trebali smo žrtvovati dio svoga slobodnog vremena da bismo se pripremali za natjecanje. Također treba reći da je i profesor Kabić vrlo često organizirao predsate (u 7 sati ujutro) i žrtvovao svoje slobodne vrijeme. Uz dobru volju, ništa nije teško!

Jeste li ikada zamišljali  da ćete osvojiti ovako dobre rezultate iz Matematike, a samim time biti uzor drugim učenicima?

Filip: Baš i nisam. Cilj mi je bio naučiti dodatne sadržaje i što više proširiti svoje znanje iz Matematike. Od svih predmeta, najviše sam se posvetio Matematici te su s pripremama i radom došli i rezultati. No, smatram da sam mogao još malo više truda uložiti pa bi i rezultati bili još i bolji.

Ingrid: Nisam, niti sam ikada zamišljala da ću ići na ikakvo natjecanje, a naročito ne iz Matematike. To ne bi bilo moguće bez našeg profesora Kabića koji nas je pripremao, poticao i pomagao nam.

Koliko su škola i profesor Kabić zaslužni za vaše rezultate?

Filip: Škola i nije toliko zaslužna koliko je zaslužan profesor Kabić koji je vrlo često dolazio u ranim jutarnjim satima ili ostajao nakon svog radnog vremena da bi nam održao dodatnu i tako nam uvelike pomogao. Možemo biti zahvalni što imamo takvog izuzetnog profesora koji je dao svoj maksimum da bi nam prenio svoje znanje. Iako je tražio puno od nas, puno nam je i dao, odnosno prenio -  i u tome je i ključ ovih rezultata.

Rafael Josip: Mislim da je profesor Kabić najzaslužniji za naše uspjehe na natjecanjima zato što je u nas usadio ljubav prema matematici i volju za radom. Našao je način da nas motivira, da bismo iz godine u godinu bili sve bolji i bolji, a to je odlika vrhunskih profesora i pedagoga!

Doris: Profesor Kabić iznimno je kvalitetan profesor bez kojega ne bi bilo moguće pripremati se za takvu vrstu natjecanja. To je iskusan profesor koji uvijek nađe način kako nam objasniti i najzamršenije zadatke. Uvijek nam odgovori na naša pitanja koja znaju biti prilično komplicirana. On nas nije učio korake u rješavanju zadataka, kod njega nema „šablona“. Sve nas je četiri godine učio  kako razmišljati, povezivati i zaključivati.  Zadatke koje nisam znala riješiti često sam mu slala e-mailom, a on ih je znao riješiti u posebnim programima! Mislim da nije teško zaključiti da je za to potrebno odvojiti dosta vremena. Njegova angažiranost uvelike pridonosi postizanjima uspjeha u radu učenika. Uvijek nas potiče da radimo da bismo napredovali. 

Zašto volite matematiku?

Rafael Josip: Ljubav prema matematici otkrio sam tek u srednjoj školi - zahvaljujući profesoru Kabiću. U matematici je sve jasno i sve se može dokazati, pokazuje sklad u prirodi i to je ono što Matematiku čini mojim najdražim predmetom.

Filip: Teško je to opisati riječima. Rješavanje me zadataka opušta. Primjerice, kada bih riješio neki zadatak s kojim sam se mučio, obuzeo bi me osjećaj zadovoljstva. Kao što je profesor Kabić znao reći: „Matematika je igra.“

Ante: Na to pitanje je teško odgovoriti. Ako možete dati odgovor zašto, primjerice, volite neku osobu, tada je uopće ne volite. Za pravu „ljubav“ ne postoji razlog.

Što je najvažnije što vam je prof. Kabić prenio, osim znanja iz matematike?

Filip: Škola nije samo obrazovna , već je i odgojna ustanova pa nas je profesor Kabić kao profesor i razrednik učio moralnim vrijednostima, savjesnosti u radu i mnogim drugim stvarima koje će nam pomoći u životu.

Ingrid: Poticao je sudjelovanje u grupnom radu, potaknuo nas je da radimo kao tim i da nikoga ne izdvajamo te nam svojim iskustvom i znanjem dao ono najviše što je mogao.

Rafael Josip: Osim znanja matematike, profesor Kabić nas je često usmjeravao prema dobru i pravim životnim vrijednostima i prenosio nam mala zrnca mudrosti iz svog dugogodišnjeg profesorskog iskustva.

Idete li na pripreme za maturu i koriste li vam? Ako ne, mislite li da je znanje što ste stekli u srednjoj školi dovoljno za izlazak na maturu?

Ingrid: Idem, i u školi i izvan škole te se pripremam i kod kuće. Nikako nije dovoljno znanje što smo stekli u školi, uvijek treba težiti prema boljem i višim ciljevima.

Filip: Idem na pripreme i uvelike mi koriste, no nije dovoljno samo ići na pripreme jer je najvažnije samostalno vježbati.

Ante: Nemam potrebe ići na pripreme. Rezultat na maturi proizlazi isključivo iz moga rada i samostalnih priprema, a ne iz rada nekakvih drugih osoba.

Što mislite, hoćete li imati prednost pred ostalim učenicima  na maturi? Imate li strah od mature? Ako imate, zašto?

Ingrid: Možda samo malu prednost, jer smo ipak iskusili na natjecanjima pritisak i tremu kakva je na maturi. Svatko ima strah i taj strah može biti pozitivan ili negativan, sve ovisi o nama.

Rafael Josip: Da, smatram da ćemo na maturi imati osjetnu prednost pred drugima zato što smo tijekom godina natjecanja i priprema skupili mnogo znanja i iskustava koja možemo iskoristiti na maturi. Pomalo se plašim mature, ali mislim da je to normalno i prirodno jer je ipak riječ o testu koji će nam omogućiti upis na željeni fakultet.

Ante: U usporedbi s ostalim testovima s kojima smo se suočavali, matura je lagan ispit te nema potrebe za strahom ako se za nju dobro pripremi.

Marko: Definitivno ćemo imati prednost zbog dodatne nastave i priprema koje profesor održava. Malo straha uvijek ima, ipak je u pitanju upis na fakultet, ali mislim da smo spremni.

Filip: Ne mislim da sam u prednosti ispred bilo koga. Svatko tko se pripremao može postići izvrsne rezultate, no nadam se da će se isplatiti trud uložen svih ovih godina. Imam mali strah jer do sada nismo pisali toliko opširne testove, ali mislim da će sve proći u najboljem redu.

Mislite li da bi profesori trebali biti popustljiviji u 4. razredu s obzirom da ste maturanti?

Filip: Smatram da ne bi trebali jer tako bi se maturanti previše opustili i mogli bi izgubiti radne navike i podbaciti na maturi.

Tomislav: Mislim da nije dobro da se četvrti razred ne odradi dobro. Štoviše, najbolje bi bilo za učenike da se tijekom četvrtog razreda radi što napornije i da profesori uopće ne popuštaju. Tek pred kraju godine profesori mogu malo popustiti i izaći u susret učenicima prilikom odgovaranja za višu ocjenu.

Što se tiče natjecanja, podržavate li što neki učenici odlaze na njih, premda ne mogu osvojiti mnogo bodova na fakultetima bez obzira na osvojeno mjesto?

Doris: Uvijek ću podržavati učenike koji idu na natjecanja. Na natjecanjima se ispituje znanje koje ne možete steći na redovnoj nastavi. Ako želite ostvariti značajne rezultate, potrebno je ozbiljno raditi. Natječući se, osim što širite svoje znanje, učite pobjeđivati, ali i gubiti.  Također učite kako savladati tremu.  Osvajanje dodatnih bodova pri upisu na željeni fakultet ne bi smjelo biti odlučujuće za pristup sustavu natjecanja.

Rafael Josip: Podržavam odlazak na natjecanja jer su ta natjecanja festival matematike i omogućuju populariziranje ovog, nepravedno nevoljenog, predmeta. Isto tako, učenici mogu sakupiti puno vrijednih znanja i iskustava koje mogu iskoristiti u daljnjem školovanju.

Filip: Podržavam! Tijekom priprema  za natjecanje naučili smo mnoge dodatne sadržaje koji će nam olakšati daljnje obrazovanje.

Ingrid: Podržavam, natjecanje je pozitivna stvar, možete naučiti svašta, od grupnog rada, do snalaženja pod pritiskom, možete upoznati nove ljude, naučiti neke nove stvari, vidjeti nešto novo.

Što biste htjeli studirati? Mislite li možda nešto vezano uz matematiku?

Filip: Dvoumim se između FER-a i FSB-a.

Ingrid: PMF, smjer - matematika i fizika, ako ću imati sreće, i nadam se da ću to uspjeti.

Marko: Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Rafael Josip: Nakon srednje škole htio bih se upisati na FER. Oduvijek su me zanimala računala i matematika i zato  želim upisati upravo taj fakultet.

Doris: Od malih mi je nogu želja postati odvjetnicom, stoga ću,nadam se, upisati Pravni fakultet u Zagrebu.  Da, išla sam na dodatnu iz Matematike, iako sam znala da ću studirati na fakultetu na kojem matematike uopće nema, ali nimalo ne žalim. Profesor Kabić nas je naučio kako razmišljati, kako pristupiti problemima te kako  brže doći do razrješenja. Svi  predsati u 7:00 u učionici broj 12 na koje sam išla ove četiri godine pametno je iskorišteno  vrijeme.

Ante: Naftno rudarstvo.

Što mislite, hoće li vam dobro predznanje iz matematike pomoći na fakultetu?

Filip: Naravno! Za fakultet koji mislim upisati vrlo je bitna matematika. Također, možemo zahvaliti profesoru Kabiću što nam je na dodatnoj nastavi prenio i neke dodatne sadržaje koji se ne obrađuju u općoj gimnaziji, a trebat će nam na fakultetu.

Rafael Josip: Svakako. Mislim da je predznanje o iz srednje škole vrlo važan faktor u uspješnosti na fakultetu.

Tomislav: Predznanje iz matematike sigurno će pomoći. Pogotovo dodatna nastava jer onda matematiku shvatite na jedan drugačiji način. Shvatite kako je sve povezano i sve je logično. Opet, ne smijete se opustiti na fakultetu jer dolazi puno opsežnije gradivo koje će se teško savladati ako ne radite redovito.

Jeste li promijenili mišljenje o matematici u odnosu na prvi razred srednje škole?

Ingrid: Jesam, matematika nije samo 2+2, nego je to nešto više, sve što nalazimo možemo pretvoriti u matematiku, matematika je dio nas i ne možemo izbjeći to.

Što biste htjeli poručiti ostalim učenicima vezano za vaše rezultate iz matematike i maturu?

Filip: Svakome bih poručio da se trud isplati i neka nikome ne bude teško žrtvovati se jer će mu se to sve na kraju vratiti.

Ante: U petome razredu osnovne imao sam dvojku iz Matematike.

Rafael Josip: Rad,rad i rad!

Po odlasku iz srednje škole, kojih ćete se profesora najradije sjećati i zašto?

Tomislav: Najradije ću se sjećati profesora Kabića. On mi je otvorio neke drugačije poglede na svijet. Naučio nas je kako učiti. Uvijek mi se sviđalo što je volio raditi s naprednim  učenicima, iako mu to nije dužnost. Učionica broj 12 će mi doživotno ostati urezana u sjećanje.

Marko: Zasigurno profesora Kabića. Osim njega, profesorice Gabrić- Primorac i profesora Babića.

Rafael Josip: Po odlasku iz srednje škole najviše ću se sjećati profesora Kabića. Na svoj osebujan način uvijek nas  je gurao naprijed i težio da budemo što bolji učenici, ali i ljudi. Uvijek ću mu biti zahvalan na tome jer je na jedan dobar način utjecao na nas i na naše sposobnosti i mogućnosti.

Koji vam je najdraži broj?

Rafael Josip: Moj najdraži broj je 9!(1x2x3x4x5x6x7x8x9), točnije 362880. Taj broj mi se posebno sviđa jer je djeljiv sa svim brojevima manjim od 10. Zbroj njegovih znamenki  iznosi 27, a 27 je jednako 3³, a trojka mi je kao i 9! Vrlo drag broj. Umnožak njegovih znamenki iznosi 2304. Taj broj ima točno 27 djelitelja , a kao što sam i već ranije spomenuo broj 27 mi je izuzetno „lijep“ broj. Također treba naglasiti kako je 2304 kvadrat broja 48, a opće je poznato da svi vole brojeve kojima se lako može izračunati drugi korijen. 362880 ima vrlo lijep oblik u brojevnom sustavu baze 6, a to je 11440000. Kada ga malo bolje promotrimo možemo primijetiti kako je zbroj njegovih znamenki jednak 10, a za desetku vrlo čestu kažu da je najprirodniji broj i stoga je prirodno da ga takvo svojstvo čini „lijepim“ brojem. Umnožak znamenki tog broja isto tako nije zanemariv i iznosi 16, a 16 je jednak 2x2x2x2, a 2 mi je jedini prost broj (uz 3 i 7) koji mi nije mrzak. 11440000 ima 160 djelitelja (kao i 362880), a 160 je zapravo 16x10 i tu ponovno nailazimo na 10 i 16 koji su, kako sam i prije argumentirao, vrlo „lijepi“ brojevi. Još jedno interesantno svojstvo 362880 je i to što je taj broj djeljiv brojem svojih djelitelja(160). Također treba istaknuti kako 362880 izgleda kada ga raspišemo kao umnožak prostih brojeva. To je 2x2x2x2x2x2x2x3x3x3x3x5x7. U tom zapisu se nalazi sedam dvojki i jedna sedmica, a 7 je prekrasan broj koji se vrlo često pojavljivao kroz povijest i jedan od rijetkih prostih brojeva koji mi se sviđaju.

Koji vam je najdraži citat?

Rafael Josip: Najdraži citat mi je rečenica Alberta Einsteina: „Genija čini 1% talenta i čak 99% rada!“

Koji vam je najdraži teorem?

Rafael Josip: Moj najdraži teorem je Bezoutov teorem. Taj teorem mi se posebno sviđa jer nam omogućuje naći cjelobrojne nultočke polinoma viših stupnjeva i pomaže nam snaći se u crtanju grafova i mnogim drugim područjima matematičke algebre.

Filip Karačić ove godine drugi na Županijskom natjecanju.

Ante Dujaković u 2. je razredu bio drugi u Zagrebačkoj županiji

Tomislav Batarilo: „Geometgrija je lijepa, ali i zahtjevna.“ U svim četirima razredima  postizao je odlične rezultate na Županijskim natjecanjima. Ove je godine zauzeo 3. mjesto.

Marko Golub sudjelovao je na Županijskim natjecanjima redovito od 2. razreda

Postignuća na natjecanjima iz Matematike su još značajnija ako se zna da je Doris sudionik natjecanja iz Engleskoga i Njemačkoga jezika, a iz Hrvatskog jezika svake je godine među prvima u državi. Učenicima koji idu na popravni ispit Doris daje besplatne instrukcije. Profesor kaže da učenici kojima Doris pomaže najbolje znaju na popravnom ispitu.

Matematički je kabinet dobro opremljen. Uz računalo i projektor montirana je i pametna ploča. Profesori koriste matematički program GeoGebru kako bi učenicima vizualizirali razne matematičke sadržaje i time olakšali shvaćanje apstraktnih i teških matematičkih pojmova.

Programom GeoGebra lako se izvode složene geometrijske konstrukcije koje je nemoguće izvesti klasičnim načinom, tj. geometrijskim priborom i kredom.
Naglasak je na preglednosti i dinamičnosti geometrijskih konstrukcija.

SANGAKU PROBLEMI - GEOMETRIJSKI PROBLEMI U JAPANSKIM HRAMOVIMA

U  nastavi matematike važno je otkrivati i njegovati njezinu estetsku komponentu. Vladimir Devide: „Između umjetnosti i matematike tanka je granica. I jednu i drugu krase kreativnost i imaginacija“

Haiku i Sangaku nastali su na Dalekom istoku, tj. na tlu Japana. Oboje krase jednostavna, gotovo asketski sažeta forma i ekspresivna izražajnost. Zadnjih 50-tak godina plijene pažnju Zapada.

Zlatni rez u Keopsovoj piramidi – misterij koji nije do danas razjašnjen

Ovakvi  klasični problemi svojom elegancijom, ljepotom i neočekivanim rješenjima, pobuđuju zanimanje i pažnju modernih mladih matematičara.

Ovih nekoliko fotografija iz matematičkog kabineta ukazuju na nastojanja nastavnika da matematiku prikažu u novom svjetlu.  Koristeći  IKT tehnologiju pokušavaju matematičke sadržaje učiniti jasnijim, zanimljivijim te ukazati na povezanost matematike i umjetnosti i time otkrivati njezinu estetsku stranu.

Čini se da naši gimnazijalci ne trebaju strahovati od ispita iz Matematike na Državnoj maturi!

 Ana Vidović i Marija Grgošić, 3.ogb

 

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju